galerijaDAGMAR

 
 

Želimo Vam sretnu, kreativnu i uspješnu novu 2011.!

Sretnu, kreativnu i uspješnu novu 2011.
svim posjetiocima, kupcima, suradnicima i prijateljima galerije DAGMAR
žele Čedo, Dagi, Lena i Marin!

objavljeno u: Uncategorized | Comments closed

otvorena je izložba [KUL•] u nastajanju

U petak 17.12. otvorena je izložba [KUL•] u nastajanju u galeriji Dagmar. Izložbu možete pogledati do 30.12.2010. Galerija je otvorena od 10:00 – 13:00, svakim danom osim nedeljom.

otvorenje izložbe [KUL] u nastajanju - Marin Dlaka i Lena Franolić


fotografirao: Srđan Hulak – www.pijunweb.com

objavljeno u: izložbe | Comments closed

Dagmar Franolić / Krčki slikari svome gradu / 17.12.2010

Dagmar Franolić ponovno izlaže na grupnoj izložbi Krčki slikari svome gradu koja se i ove godine održava u galeriji Decumanus u Krku.

Izložbu možete pogledati do 8.1.2011., a biti će otvorena ujutro od 10:00 – 12:00
i popodne od 17:00 – 19:00 sati.

Pogledajte kako smo se proveli na otvorenju izložbe – www.grad-krk.hr

Dagmar Franolić - Die Stadt und das Meer - Grad i more - akril na platnu 2010.

Dagmar Franolić / Die Stadt und das Meer ( Grad i more) / akril na platnu 2010.

Dagmar Franolić - Winter - Zima - akril na platnu 2010, 50 x 70 cm

Dagmar Franolić / Winter ( Zima) / akril na platnu 2010.

objavljeno u: izložbe | Comments closed

[KUL•] u nastajanju 17.12.2010. u 19:30

[KUL•] u nastajanju likovno je događanje koje se tijekom prosinca održava u galeriji DAGMAR s ciljem promocije umjetnika mlađe generacije i stvaranja međugeneracijskog dijaloga s autorima i posjetiocima izložbe Krčki slikari svome gradu koja se održava u susjednoj galeriji DECUMANUS u isto vrijeme.

Drugo izdanje izložbe [KUL•] u nastajanju predstaviti će mlade autore različitih likovnih disciplina, svjetonazora i izražaja:

Ivan Blažetić izlaže svoju viziju utopijske budućnosti sklada sa prirodom kroz scene složene u knjige na razvlačenje.

Marin Dlaka izlaže fotografije kojima istražuje svjetlo u pokretu i njegove odbljeske.

Hana Dutina u oku kamere zaustavlja kratke intimne trenutke skrivene od javnosti.

Lena Franolić izlaže lagane objekte izgrađene igrom linija – istražuje oblike povezivanja i rasta.

Igor Gržetić kroz triptih računalnih grafika nastavlja istraživati problematiku fetišizma.

Srđan Hulak izlaže fotografiju osamljenog čovječuljka složenog od lego kockica.

Nenad Jalšovec izlaže skulpturu – maketu koja neodoljivo podsjeća na kravu lišenu osobnosti – promišlja o vlasništvu i moći nad živim organizmom.

Smiljana Polugić potrebu za jednostavnom formom pronalazi u geometrijskom tijelu kugle – suprotstavlja krhku i meku sadru sa čvrstim i bodljikavim čavlima.

Maja Radešić izlaže grafiku koja simbolički komentira komunikaciju između različitih generacija.

Vedrana Stipić igra se minimalnim impresijama – istražuje harmoniju odnosa koju stvara zajednička igra elemenata na podlozi pak papira.

Damjan Šporčić izvlači krhotine razbijenog posuđa iz zemlje i stvara Nove posudice povezujući se sa ljudima koji su nekoć obrađivali zemlju kako bi se prehranili.

Vedrana Valenčić promišlja o suvremenoj stvarnosti i njezinim paradoksalnim istinama.

Barbara Zec dokumentira ‘međutrenutke’ u kojima prostor privlači pažnju, da bi se odmah zatim vratio svojoj običnosti.

Tonči Žužić bilježi suprotstavljene elemente starog grada i njegove nove turističke funkcionalnosti, te minimalnim intervencijama pronađenom komadu korijena udahnjuje novi život.

objavljeno u: izložbe | Comments closed

Glagoljica na svili / Dagmar Franolić

Glagolica na svili - glagoljsko slovo L - Dagmar Franolić

Glagolica na svili - glagoljsko slovo L - Dagmar Franolić

Glagoljica na svili - glagoljsko slovo M - Dagmar Franolić

Glagoljica na svili - glagoljsko slovo M - Dagmar Franolić

Glagoljica na svili - glagoljsko slovo S - Dagmar Franolić

Glagoljica na svili - glagoljsko slovo S - Dagmar Franolić

U galeriji DAGMAR nudimo i slike na svili Dagmar Franolić – glagoljske inicijale
koje naša autorica slika još od 90-ih godina.

objavljeno u: novo u galeriji | Comments closed

Stare razglednice otoka Krka

Galerija DAGMAR Vam nudi reprodukcije starih razglednica otoka Krka
iz arhive Čedomira Franolića, vlasnika galerije i strastvenog ljubitelja povijesti otoka.

Evo samo nekih od razglednica grada Krka iz arhive:

grad Krk - Vela Placa

Gore je pogled na Velu Placu kako je izgledala nekoć. U desnom uglu se vidi trgovina –
sada je u istom prostoru smještena galerija DAGMAR.

grad Krk - stara riva - retuširano

grad Krk - pogled na Krk - stara riva

Pogled na Krk sa stare rive. Crno bijelo i retuširano.

grad Krk - s mora - jedrilice

Grad Krk s mora, a ispred njega jedrilice.

grad Krk - pogled s lukobrana

Grad Krk – pogled s lukobrana.

/ možete slobodno objaviti ove fotografije na svojim stranicama, no molimo Vas da uključite link na galeriju-DAGMAR.hr /

objavljeno u: novo u galeriji | Comments closed

Grafike / Dagmar Franolić / 15.10.2010

Nove grafike – reprodukcije tuš akvarela Dagmar Franolić u galeriji DAGMAR!

Treba Vam originlan ali ne preskup poklon ili želite malo razvedriti svoj interijer?
Pogledajte našu novi kolekciju reprodukcija tuš akvarela Dagmar Franolić.

Na izbor Vam nudimo šest novih motiva, i pet motiva iz prošlogodišnje kolekcije.

Naklada ovih radova je ograničena – jedan smo motiv već rasprodali, stoga pogledajte odmah!

Ribarski mul - Dagmar Franolić - reprodukcija tuš akvarela

My island ... -Dagmar Franolić - reprodukcija tuš akvarela

objavljeno u: novo u galeriji | Comments closed

Dagmar Franolić / Hello Tree / 07.08.2010 @ galerija DECUMANUS

Dagmar Franolić / Hello Tree u galeriji DECUMANUS, Krk
07.08.2010. u 20:30 h

U prostoru Galerije Decumanus otvorena je izložba Hello Tree krčke slikarice Dagmar Franolić. Riječ je o zanimljivom interdisciplinarnom projektu u okvirima kojeg autorica slikama (akvarelima i kolažima), crtežima, umjetničkim knjigama, fotografijama, skulpturama i riječju (citatima dnevničkih zapisa i poezijom) bilježi svoje pomno dvogodišnje osluškivanje i promatranje stabala. Sve te prikupljene senzacije u ovom su eko-likovnom istraživanju prezentirane kroz neobičnu instalaciju u kojoj susrećemo dvanaest zasebnih priča o stablima iz autoričina životnog okruženja (meliji, kopriviću, smokvi, piniji, orahu, maslini, tamarisu, topoli, čempresu, starom hrastu, kestenu i jasenu) koja su odabrana zbog neke njihove posebnosti. Pritom ih autorica vizualno-haptički proučava produbljujući tako komunikaciju s prirodom i podsjećajući promatrača da u njezinom nesebičnom zagrljaju uvijek može pronaći svoje utočište. Izložbu je uz ravnateljicu Centra za kulturu Maju Parentić i zamjenika gradonačelnika Čedomira Milera otvorilia kustosica Višnja Slavica Gabout kazavši kako intimističko slikarstvo Dagmar Franolić, nosi elemente zbiljskoga, ali i autorski interpretiranoga, pri čemu viđeno združeno s iskustvenim i emotivnim, asocijativnim i simboličkim, stvara neku novu, osobnu stvarnost. Prepoznatljivi elementi autoričina izričaja provlače se i u novom ciklusu, kao i njezina karakteristična prostorna perspektiva, samo što se sada pejzaž više ne zahvaća panoramski već se fokusira na detalj, na stablo. Jer na njemu se nenadano jedne zime zaustavio pogled autorice, i tamo dugo ostao. Otad se njezin odnos prema stablu sasvim promijenio. Dagmar Franolić rođena je 1963. u Münchenu (Njemačka), gdje se i školovala. Od 1982. živi u gradu Krku. Slikarstvom se intenzivno bavi od 1984., a  izlagati započinje 1989. Tijekom više od 25 godina umjetničkog djelovanja profilirala se kao slikarica s posebnim osjećajem za akvarel i crtež.
Igor Gržetić

Izložbu Hello Tree možete razgledati do 26. kolovoza svakim danom od 10.00 do 12.00, te od 20.00 do 23.00 sata.

Teško je točno odrediti kad se u slikarstvu Dagmar Franolić, koja se profilirala kao pejzažist i vedutist, pojavilo stablo kao samostalni motiv. Vjerojatno je ono uvijek tu postojalo, uklopljeno u njezine pejzaže, samo što nikad nije imalo takvu primarnu važnost kakvu ima sada. Jer otkada autorica, otprije dvije godine, radi na projektu Hello Tree, stablo je u njezinoj umjetnosti preuzelo dominantnu ulogu, postavši ne samo glavna tema, nego i temeljni koncept na kojem zasniva cijeli svoj novi ciklus. Ciklus koji se, međutim, ipak logički nastavlja na njezino dotadašnje slikarstvo, ogrnuto specifičnim ozračjem snovite poetičnosti i lirske metafizičnosti. Njezino intimističko slikarstvo, koje nosi elemente zbiljskoga, ali i autorski interpretiranoga, pri čemu je viđeno združeno s iskustvenim i emotivnim, asocijativnim i simboličkim, stvarajući neku novu, njezinu osobnu stvarnost. Prepoznatljivi elementi autoričina izričaja dakako da se provlače i u novome ciklusu, kao i njezina karakteristična prostorna perspektiva, samo što sad ona pejzaž više ne zahvaća panoramski (ali ga i dalje često gleda iz gornjeg rakursa), već se fokusira na detalj, na stablo. Jer na njemu joj se nenadano jedne zime zaustavio pogled. I tamo dugo ostao. Otad se njezin odnos prema ovome motivu sasvim promijenio. U svojim dnevničkim zapisima, koji su sastavni dio projekta Hello Tree, ona to bilježi s puno poetičnosti: Zima na otoku. Vjetar ti fijuče oko ušiju, ponekad dan za danom pada kiša i more nikako da se riješi one tamne olovne boje. Sjećanje na ljetne, sunčane dane, pune vrućine i turista, gužve i halabuke, do veljače već izblijedi, a dani izgube toplinu, pa se čini kao da nikad više sunce neće ugrijati. Ja volim zimu. Onda imam puno vremena. Vremena za slikanje, za čitanje, za razmišljanje, za šetnje. Vremena za sebe. Jednog dana dok sam slikala, primijetila sam da mi stabla uvijek izgledaju isto. To sam odlučila promjeniti. Odlučila sam upoznati stabla… Vježbati gledanje… Ali sve je ipak počelo slučajno, jednog maglovitog dana, zimi, krenuvši od stabla melije, koja je dio ambijenta centra grada. Melije toliko uklopljene u vizuru gradskog centra, da se sva njezina ljepota i sve mijene više niti ne zamjećuju. Ali toga dana ja sam je ipak zamijetila. Kao i obično, prolazila sam pored nje, ali onda sam uočila pravu čaroliju u maglovitom danu. Jer melija je sva blistala nježnom ljepotom. Njezine grane bez lišća bile su ukrašene malim kuglicama boje slonovače i u magli su izgledale čarobno. Htjela sam tu ljepotu fotografirati i tako sam se poslijepodne vratila s fotoaparatom – ali već je bilo prekasno. Od cijele čarolije ostale su samo odrezane grane, koje su ljudi upravo skupljali i odnosili. Nije mi preostalo drugo nego da sve pokušam naslikati…


Autorica je tad odlučila vidjeti što se događa i s drugim stablima pored kojih često nesvjesno prolazimo i gotovo ih ne primjećujemo. Odabrala je, pored melije koju je među prvima zamijetila i pored koprivića koji je također vrlo često nezamijećen u centru grada, još nekoliko stabala. Prvo ona koja su joj uvijek negdje u vidokrugu dok slika u svom atelijeru: smokvu i piniju. A onda je obišla okolicu i izdvojila u konačnici još njih nekoliko: orah, maslinu, grupu tamarisa (koji su joj tad, zimi, onako ogoljeli, izgledali kao da će zaplesati), topolu, čemprese, stari hrast, kesten i jasen. Redovno ih je dvije godine posjećivala, proučavala i upoznavala. Promatrala na njima mijene godišnjih doba, odsjaje boja i svjetla, rađanje i umiranje, znakove vremena i prostora. I njihov razgovor s vjetrom, suncem, kišom, oblacima, zvijezdama… Ponekad ih je mogla, laganom šetnjom, posjetiti sve odjednom, a ponekad bi autorica-istražiteljica krenula u posjet samo jednome od njih. Ali uvijek su se Dagmar i njezina stabla sretali u redovnom ritmu od dva tjedna, pa je ona ubrzo počela opažati na njima i oko njih promjene koje ranije nije vidjela. Počela je pronicljivije gledati i naučila je komunicirati s prirodom. Svaku promjenu, svaku senzaciju, svaki neobičan detalj i svaku ljepotu koju ranije nije opažala, sad je registrirala okom, duhom – ali i fotoaparatom. Stabla su tako postala više od puke vizualne inspiracije. Postala su medij osluškivanja prirode – svih njezinih energija i cikličkih gibanja, svih mijena i sezonskih ozračja, života i rasta. Potvrdila su se i kao simbol integriranosti čovjeka u prirodu i pokazatelj njegova skladna suživota s njom. Kod kuće, u Dagmarinu atelijeru, polako je, tijekom dvije godine, rastao materijal za projekt: dnevnički zapisi, skice, slike, kolaži, pjesme… U konačnici je nastala interdisciplinarna, multimedijska Priča o Stablu, koju je autorica ispričala kroz dvanaest zasebnih priča o svojim odabranim stablima. Ispričala ju je unijevši u svoj umjetnički iskaz sve svoje emocije, misli i snove, svu liriku i fantazmagoriju, a iznad svega svu svoju maštu. Postavljena u galerijski prostor kao scenska instalacija, njezina priča se iščitava kroz niz kolažiranih, poetskih akvarela združenih s crtežom, kroz ciklus fotografija, kroz grupu malih, oslikanih drvenih objekata, kroz glazbu i kroz pjesme kojih je sama slikarica autor, što sve, kao cjelina, odašilje guste podražaje svim našim osjetilima, puneći nas mnoštvom audio-vizualno-haptičkih doživljaja. Uz to, pozivajući nas stalno na dijalog i na komunikaciju – onu duhovnu i mentalnu, ali i onu opažajnu i taktilnu.

Višnja Slavica Gabout

PJESMA TAMARISA

…jer vjetar je taj
koji nas oblikuje,
a ja stojim prema vjetru…
i bez obzira na sve
ostajem ta
koja jesam…

Dagmar Franolić

Hello Tree – blog

>

objavljeno u: izložbe | Comments closed

Lena Franolić i Marin Dlaka / INKUBATOR / 30.04.2010

Lena Franolić / Mantra za rad

Lena Franolić / Mantra za rad

Lena Franolić / Mantra za rad / skulptura + grafike

Molbe za posao, preporuke, i razne verzije životopisa.
Pokušaji. Ponavljanje. Mantra.
Neka slova blijede, tamne i nestaju pod origami mrežom radilice – mrava.
Finalni proizvod je skulptura – ogrlica napravljena od zastarjelih dokumenata.
Oni su napokon pronašli svoju svrhu.

Marin Dlaka / Vrijeme

Marin Dlaka / Vrijeme / fotoakvatinta

Postav izložbe INKUBATOR 2010. @ galerija DECUMANUS

Radovi koji su svoje mjesto pronašli u prostoru Galerije Decumanus pristigli su na natječaj raspisan početkom godine i to odgovarajući na dvije postavljene teme. 8+8+8 – tražila je prizivanje radničkih demonstracija koje su se 1. svibnja 1886. odigrale u Chicagu. No, kakav je odnos prema radu danas i postoji li on uopće; što iz današnje perspektive opisuje često spominjana sintagma radnička prava i kako definirati rad kao pojam – bila su pitanja upućena likovnjacima.

Zadaću druge teme, za grad, moguće je približiti kao poticanje razmišljanja o problemu nepotrebnih devastacijama vrijednih urbanih sredina. Naime, mjesta bogata tradicijom danas su obljepljena svjetlećim kolažem reklamnih panoa, a iz fokusa regijskih središta brišu se važni spomenici kulture. Utrka za kapitalom progutala je autentičnost što je dovelo do svojevrsnog paradoksa. Kako međutim osigurati zajedničku egzistenciju sveprisutnih simbola kapitalizma i tradicijske baštine, te da li je takva simbioza uopće moguća – bio je drugi niz pitanja upućen zainteresiranim autorima.

Za izložbu objedinjenog naziva 8+8+8 za grad odbrano je šesnaest radova trinaestero likovnjaka.

Raspon medija u kojima su se odgovarajući na postavljena pitanja okušali na izložbi okupljeni autori seže od videa, instalacije, grafičkog dizajna, digitalne fotografije i računalne grafike, preko nepravedno zapostavljene tehnike fotoakvatinte, pa sve do nekolicine kiparskih eksperimenata.

Igor Gržetić

objavljeno u: izložbe | Comments closed

[KUL•] u nastajanju / @ galerija DAGMAR / 18.12.2009.

Izlažu: Marin Dlaka, Lena Franolić, Igor Gržetić, Smiljana Polugić, Iris Radivoj, Robert Bukovčan, Firduz Kovač, Radovan Kunić, Bruno Velčić i Marko Luka Zubčić.

postav_kul_u_nastajanju

Poticaj za izložbu bio je izaći u javnost s idejom, koju Igor Gržetić, Marin Dlaka i Lena Franolić već nekoliko mjeseci polako definiraju, da se u Krku osnuje [KUL•] – kulturno umjetnički laboratorij – platforma podijeljena na umjetničko-istraživački (atelje-laboratorij, radionice) i izložbeno-edukativni dio (predavanja, tribine, izložbe, prezentacije, festivali). Ova je izložba stoga svojevrsna inicijativa za otvaranje [KUL•]-a. Pozivanjem “velikog” broja umjetnika različitih pristupa i priča koje se isprepliću u malom prostoru galerije dajemo do znanja da na lokalnoj razini postoji progresivnija likovna produkcija – koja bi u konačnici obogaćivala i znatno šire područje. To bi, nadamo se, privuklo druge ljude, a oni koji su ovdje na raspolaganju bi imali širi spektar uvida u nepregledna strujanja unutar bogatog korpusa suvremene likovnosti. Za sada je to tek jedna fasetirana priča s mnogo glasova, no svi odabrani radovi nose zajedničku polaznu točku – inspiraciju iz brojnih pulsacija stvarnosti koje nam uvijek i nisu toliko očite…

Znatiželjnici koji u dogledno vrijeme posjete galeriju Dagmar mogu proučiti radove koji istražuju odnos umjetnosti i tehnologije, na progresivan način pristupaju tradicionalnim motivima i tehnikama, propitkuju providne granice likovnosti uopće ili grade vlastite narativne sustave.

[KUL•] facebook

Pogledajte fotografije s otvaranja izložbe [KUL•] u nastajanju.

Pogledajte postav izložbe [KUL•] u nastajanju i saznajte više o autorima i konceptima radova.

Neki od radova s izložbe ostali su u galeriji DAGMAR.

objavljeno u: izložbe, novo u galeriji | Comments closed